Obilježavanje 20. obljetnice proširenja Europske unije i promicanje sudjelovanja mladih u Latviji Od naših članova Dana 1. svibnja 2024. proslavili smo 20. obljetnicu najvećeg proširenja Europske unije. Prije dvadeset godina, 1. svibnja 2004., građani Cipra, Češke, Estonije, Mađarske, Latvije, Litve, Malte, Poljske, Slovačke i Slovenije postali su građani Europske unije, što je označilo najveće proširenje Europske unije. Preko noći Europska unija postala je veći politički, gospodarski i kulturni subjekt koji se protezao od Tallinna do Lisabona, od Vallette do Stockholma te od Dublina do Nikozije. Demokracija je dragocjena i važna – ne samo za nas danas, već i za buduće generacije. Demokracija se nikada ne smije uzimati zdravo za gotovo. Europa prihvaća razlike i istodobno osigurava jednake mogućnosti. Mladi su glavni ljudski resurs za razvoj i ključni pokretači društvenih promjena, gospodarskog rasta, izgradnje mira i tehnoloških inovacija. Često se govori: „Mladi su naša budućnost”. U ovoj se izjavi postavlja i pitanje „Što trenutačno oblikuje budućnost i utječe na nju?” Ako gledate s političkog stajališta, postotak mladih u politici prilično je nizak u cijelom svijetu. Sudjelovanje je temeljno načelo ljudskih prava i osnovni uvjet demokratskih društava. Ne može se ograničiti na osnovna glasačka prava, već mora uključivati i sve aspekte i razine postupaka donošenja odluka. Sudjelovanje je temeljno pravo i jedno od vodećih načela Opće deklaracije o ljudskim pravima koje je ponovljeno u mnogim drugim konvencijama i deklaracijama te je neodvojivo povezano s kvalitetom života, zdravljem i dobrobiti. Kada svatko od nas ostvaruje svoja prava na sudjelovanje i glasovanje, ne biramo samo predstavnike koji će donijeti zakone koji utječu na sve, već sudjelujemo i u oblikovanju budućnosti europske demokracije. Mladi su važni pokretači inovacija, pokretači promjena i sudionici u političkim procesima. Mladi mogu osmisliti inovativna rješenja, volontirati kako bi podržali osobe u ranjivom položaju i izgradili otpornost. Proširenje je stvorilo više prilika za građane iz svih država članica da studiraju i rade diljem Europske unije. Od 2004. više od 2,7 milijuna mladih iz 10 novih zemalja sudjelovalo je u programu Erasmus+. Djeca i mladi iz najranjivijih skupina, posebno oni koji moraju provesti tjedne i mjesece u ustanovama socijalne i zdravstvene skrbi, suočavaju se s ozbiljnim socijalnim, gospodarskim i građanskim razlikama u odnosu na svoje kolege. Djeca i mladi s mentalnim i fizičkim ograničenjima imaju pravo u potpunosti i učinkovito sudjelovati u odlukama koje utječu na njihov život. U međuvremenu, oni su jedna od najisključenijih skupina u društvu, a čak i u normalnim okolnostima manje je vjerojatno da će pristupiti obrazovanju i sudjelovati u lokalnoj zajednici. Uzimajući u obzir posebne potrebe i ograničenja ciljne skupine, nevladina/neprofitna organizacija „Donum Animus” u suradnji s volonterima „kreativnih radionica”, Uredom Europskog parlamenta u Latviji, Predstavništvom Europske komisije u Latviji, Kućom Europske unije u Rigi i edukatorima Pedagoškog odjela Kliničke kliničke sveučilišne bolnice za djecu u Latviji provodila je obrazovne aktivnosti za pacijente u Kliničkoj sveučilišnoj bolnici za djecu u Latviji radi podizanja svijesti o državama članicama Europske unije i europskim vrijednostima te izborima za Europski parlament. Obrazovne aktivnosti osmišljene su kako bi se mlade potaknulo na sudjelovanje u demokratskom životu; podupirati društveni i građanski angažman; te osigurati da svi mladi imaju sposobnost koja im je potrebna za aktivno sudjelovanje u društvu. Djeca i mladi iz najranjivijih skupina, posebno oni s mentalnim i fizičkim ograničenjima, među najmarginaliziranijima su i suočavaju se s ozbiljnim društvenim, gospodarskim i građanskim nejednakostima u usporedbi s vršnjacima. Većina njih ima negativna životna iskustva i trpi diskriminaciju i zlostavljanje zbog spola ili bilo koje druge identifikacije, uključujući invaliditet. Sudjelovanje znači da ljudi aktivno sudjeluju u odlukama koje utječu na njihove živote, razvoj i zajednice. Uključuje pravo glasa, pravo da bude izabran, pravo pristupa radnim mjestima u javnim službama i pravo sudjelovanja u javnim poslovima. Svaki glas je bitan. Mladi čine 25 godina% stanovništvo Europske unije i njihove borbe, zabrinutosti i prijedlozi trebali bi biti pokretačka snaga u postupcima donošenja politika. Svatko ima moć napraviti razliku, a izbori imaju opipljiv utjecaj na svakodnevni život svakog pojedinca. Politike i odluke koje donose izabrani dužnosnici izravno utječu na pristup obrazovanju, mogućnosti zapošljavanja, zdravstvenu skrb i okolišnu održivost. Minimalna dob za glasovanje razlikuje se ovisno o zemlji u Europskoj uniji, a najniža je u Austriji, Belgiji, Njemačkoj i Malti. Sedamnaestogodišnjaci mogu glasati u Grčkoj, dok je u svim drugim zemljama Europske unije dob za glasanje 18 godina. Sudjelovanjem na izborima mladi imaju moć oblikovati budućnost koju žele vidjeti i pozvati čelnike na odgovornost za svoja obećanja i djelovanja. Jeste li znali da su samo dva zastupnika u Europskom parlamentu (2019. – 2024.) mlađa od 30 godina, što čini samo 0,25 zastupnika?% ? Aktivno sudjelovanje mladih ključno je za izgradnju dugoročne održivosti zajednice i trebalo bi biti dostupno mladima iz svih sredina. Aktivnim sudjelovanjem mladi su osnaženi da igraju ključnu ulogu u vlastitom razvoju, pomažući u učenju vitalnih životnih vještina i razvoju znanja o ljudskim pravima i građanstvu. Kako bi učinkovito sudjelovali, mladima se moraju pružiti odgovarajući alati, kao što su informacije i obrazovanje o pristupu njihovim građanskim pravima. Vrlo je važno jasno definirati ključna načela donošenja odluka koja obuhvaćaju perspektivu prava za potporu donošenju odluka i za mlade iz najranjivijih skupina, uključujući mlade s invaliditetom: Jednako pravo na donošenje odluka. Osobama kojima je potrebna potpora pri donošenju odluka mora se omogućiti pristup potpori koja im je potrebna za donošenje, komunikaciju i sudjelovanje u odlukama koje utječu na njihove živote. Sve odrasle osobe imaju jednako pravo donositi odluke koje utječu na njihov život i poštovati te odluke. Zakoni i pravni okviri moraju sadržavati odgovarajuće i djelotvorne zaštitne mjere u vezi s intervencijama za osobe kojima bi mogla biti potrebna potpora pri donošenju odluka, među ostalim radi sprečavanja zlouporabe i neprimjerenog utjecaja. Osobe s kognitivnim invaliditetom trebaju znatno veću potporu donošenju odluka od drugih odraslih osoba u zajednici. Podupiranje osoba s kognitivnim invaliditetom u donošenju odluka zahtijeva znanje i vještine u komunikaciji s osobama s različitim razinama kognitivnog invaliditeta, samosvijest i razmišljanje, rješavanje sukoba i niz potencijalnih strategija utvrđenih u ovoj studiji za prilagodbu potpore donošenju odluka pojedincima. Ključna je suradnja između različitih navijača uključenih u život osobe s kognitivnim invaliditetom i strategija za identifikaciju drugih koji bi se mogli uključiti u podupiranje donošenja odluka. Praktičari zahtijevaju razumijevanje različitih uloga, konteksta i izazova s kojima se suočavaju različite vrste pristaša. Mladi su budućnost, ali su i dio sadašnjosti, pa im se mora pružiti prilika da sudjeluju u oblikovanju svijeta oko sebe i donošenju odluka. — — Nevladina/neprofitna organizacija „Donum Animus”, organizacija članica mreže DYPALL (razvoj sudjelovanja mladih na lokalnoj razini) čiji je cilj uključiti mlade u postupke donošenja odluka na lokalnoj razini i time omogućiti općinskim i regionalnim vlastima da odgovore na potrebe i interese mladih, uključe mlade kao aktivne aktere rješavanja problema i povećaju razinu odgovornosti, predanosti i uključenosti važnog dijela naših zajednica. Nevladina/neprofitna organizacija „Donum Animus” jedina je nevladina organizacija subjekt iz Latvije s posebnim savjetodavnim statusom Gospodarskog i socijalnog vijeća Ujedinjenih naroda.