„HUMAN” Europska konferencija o pravima djeteta u doba umjetne inteligencije U dvorani u kojoj je sudjelovalo više od 200 studenata, mladih, predstavnika agencija i stručnjaka iz osam europskih zemalja, The Smile of the Child (Osmijeh djeteta), u kontekstu završetka 30-godišnjeg djelovanja, i Europske studentske volonterske mreže organizacije YouSmile, organizirala je Europsku konferenciju o pravima djeteta u doba umjetne inteligencije. Konferencija je organizirana povodom Međunarodnog dana prava djeteta (20. studenog), pod pokroviteljstvom Ministarstva obrazovanja, vjerskih pitanja i sporta i Ministarstva zdravstva, a održana je u Novotelu u Ateni. Teme o kojima se raspravljalo odnosile su se na skupine djece i tinejdžera iz cijele Europe, a bile su: Nasilje, obiteljski odnosi i modeli, sigurnost na internetu i izazov umjetne inteligencije, nasilje nad djecom, rasizam i govor mržnje te prava djeteta u školi. Cilj konferencije bio je istaknuti istinska i neumjerena stajališta i mišljenja djece o pitanjima koja se na njih odnose, bez intervencije ili usmjeravanja odraslih, jer su ih oni sami istaknuli kao važne, te da stručnjaci sa stručnim znanjem i iskustvom u tom području zauzmu stajališta o tim pitanjima i konačno iznesu prijedloge koji će biti dostupni relevantnim institucijskim tijelima u Grčkoj i Europi kako bi mogli oblikovati strategije i donositi odluke usmjerene na smislenu potporu i promicanje prava djece. Uvodne napomene iznio je zamjenik ministra zdravstva Dimitris Vartzopoulos. Panagiotis Anastasiadis, profesor cjeloživotnog učenja i učenja na daljinu korištenjem IKT-a na Odjelu za osnovno obrazovanje Sveučilišta na Kreti, u uvodnom je govoru simulirao svoju komunikaciju s RAX-om, robotom s umjetnom inteligencijom. U ovoj prezentaciji uživo istaknuta je iznimno korisna uloga koju umjetna inteligencija može imati u obrazovanju i u mnoštvu drugih sektora, kao i negativni učinci koje može imati ako se nepravilno upotrebljava. Zajedno s djecom, koja su održala cijelo predstavljanje Konferencije i moderiranje panela, bili su istaknuti znanstvenici koji su odgovarali na njihova pitanja, slušali njihova stajališta i doprinijeli razumijevanju svih tema o kojima se raspravljalo. Konkretnije, na konferenciji su sudjelovali sljedeći pojedinci: Georgia Angelopoulou, psihologinja na temu „Osmijeh djeteta” Panagiotis Anastasiadis, profesor cjeloživotnog učenja i učenja na daljinu pomoću IKT-a na Odjelu za osnovno obrazovanje Sveučilišta na Kreti Theodoros Giovazolias, profesor psihološkog savjetovanja, Odsjek za psihologiju, Sveučilište na Kreti Ioanna Gkika, psihologinja, magisterij iz „Osmijeh djeteta” Foteini Kokkori, tužitelj za maloljetnike, Piraeus Konstantina Kolokytha, socijalna radnica, MSc Counselling, „Osmijeh djeteta” Theoni Koufonikolakou, pomoćnik pučkog pravobranitelja za prava djece Korinna Pertsinidou, M.SC., koordinatorica školskih programa i mreža, Uprava za srednjoškolsko obrazovanje za istočnu Atiku Theodora Skali, članica Psihološkog fakulteta Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Ateni – 1. psihijatrijska klinika, bolnica Aiginiteio Stavroula Spyropoulou, psihologinja, dr. sc. na temu „Osmijeh djeteta” Ioanna Hardaloupa, psihologinja, magistra na temu „Osmijeh djeteta” Alexandra Psomathianou, psihologinja, dr. sc. na temu „Osmijeh djeteta” Sofia Leitao, glavna voditeljica razvoja, Rinova Málaga S.L., Španjolska Lina Marsić, stručna savjetnica, pravobraniteljica za ljudska prava, Slovenija Margarida Rendeiro, Centar za humanističke znanosti, Sveučilište NOVA u Lisabonu, Portugal Kyriakoula Georgiou, profesorica, Pedagoški institut Cipra, Vivian Welker, direktor Odjela za međunarodnu suradnju, Folkuniversitetet, Švedska Renato Midiri, gradski vijećnik, rimska općina XXII, Italija Okvirna stajališta: U nacionalnom istraživanju provedenom uz sudjelovanje 50 000 učenika, 10 000 nastavnika i 13 000 roditelja i skrbnika, 17,3% Djeca su izjavila da su žrtve nasilja. Učinci vršnjačkog nasilja na mentalno zdravlje iznimno su značajni, a najvažniji su anksioznost i depresija, ne samo kod djece žrtava nego i kod djece „počinitelja”. Uloga promatrača ključna je jer je istraživanje pokazalo da kad promatrači interveniraju u 75 slučajeva.% Slučajevi se zaustavljaju u prvih 10 sekundi. Theodoros Giovazolias, profesor psihološkog savjetovanja, Odsjek za psihologiju, Sveučilište na Kreti Moramo razvijati razmišljanje, ali i odgovornost. Prije nego što djelujemo, moramo vizualizirati svoj cilj; Samo na taj način ćemo to postići. Theodora Skali, članica Psihološkog fakulteta Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Ateni – 1. psihijatrijska klinika, bolnica Aiginiteio Ograničenja za djecu trebala bi biti rezultat međusobnog dogovora roditelja i djece. Postoje tri važna stupa: Dijalog, dosljednost i sudjelovanje djece u utvrđivanju pravila. Konstantina Kolokytha, socijalna radnica, MSc Counselling, „Osmijeh djeteta” Umjetna inteligencija je alat koji je uvijek dostupan i neposredan, ali ne obuhvaća ljudske odnose. Informacije o problemima s mentalnim zdravljem mogu biti opasne i obmanjujuće. Ne demoniziramo umjetnu inteligenciju, ali moramo djecu upoznati sa zdravim digitalnim ponašanjem. Alexandra Psomathianou, psihologinja, dr. sc. na temu „Osmijeh djeteta” Umjetna inteligencija u budućnosti će se uglavnom baviti druženjem, međuljudskim odnosima. Umjetna inteligencija nema emocija, ali mi ljudi razvijamo osjećaje prema njoj; postaje naš prijatelj, naš pratitelj, i to je opasno. Panagiotis Anastasiadis, profesor cjeloživotnog učenja i učenja na daljinu pomoću IKT-a na Odjelu za osnovno obrazovanje Sveučilišta na Kreti Uklanjanje djeteta iz nasilnog obiteljskog okruženja je traumatično. Stručnjak, psiholog ili socijalni radnik, trebao bi biti referentna osoba, osoba koja će biti uz dijete u svakom trenutku, od odvođenja djeteta do njegove rehabilitacije. Foteini Kokkori, tužitelj za maloljetnike, Piraeus Naše obveze, definirane Međunarodnom konvencijom o pravima djeteta, nisu ispunjene. Želimo školu koja sluša djecu i odgovara im. Theoni Koufonikolakou, pomoćnik pučkog pravobranitelja za prava djece. Konferencija je održana u kontekstu projekta pod nazivom „Digital Hat Interrupter Activism to combat structural racism promoting inter-community cooperation through digital technologies” (Aktivizam digitalnog prekida u hatu za borbu protiv strukturnog rasizma kojim se promiče suradnja među zajednicama putem digitalnih tehnologija), pod pokroviteljstvom „HUMAN”. Projektni konzorcij obuhvaća organizacije iz osam drugih zemalja Europske unije, a to su: „Osmijeh djeteta” iz Grčke, RINOVA Malaga iz Španjolske, Folkuniversitetet iz Švedske, Centar za socijalne inovacije s Cipra, Universidade Nova iz Lisabona i mreža DYPALL iz Portugala, ZRS Koper iz Slovenije, MuLab iz Italije i Europska mreža za borbu protiv zlostavljanja sa sjedištem u Belgiji. Projekt HUMAN (GA 101144478) sufinanciran je iz programa Europske unije Građani, jednakost i vrijednosti (CERV 2021-2027). Sadržaj ove publikacije predstavlja samo stavove autora i njegova je isključiva odgovornost. Europska komisija ne preuzima odgovornost za upotrebu informacija sadržanih u njima. Konferenciju pogledajte ovdje: https://youtube.com/live/QPTtysxBtFI?feature=share Više fotografija s konferencije ovdje.